Sunce i koža – kako pravilno zaštiti kožu?

Napokon je stiglo dugo očekivano ljeto, a s njim i prave ljetne temperature kojima smo se nakon duge zime toliko radovali. Veselimo se odlasku na plažu, šetnjama gradom i boravku u prirodi, naravno uz odgovarajuću distancu. Premda sunce ima brojnih dobrobiti za kožu i ljudski organizam općenito, treba biti oprezan i pravilno zaštiti kožu od štetnog zračenja!

Sunce i koža

Učestalost tumora kože u stalnom je porastu i otprilike 80% tumora kože uzrokovano je ultravioletnim (UV) zračenjem, stoga ne čudi da je glavni cilj brojnih javnozdravstvenih akcija upoznavanje ljudi o pravilnim smjernicama pri izlaganju kože sunčevom zračenju.

Sunčeva svjetlost sastoji se od UV zraka, vidljivog spektra te infracrvenog - IR. Kada govorimo o njegovu djelovanju na našu kožu najvažnije su nam UV zrake.

• UVB zrake (280 do 320 nm) odgovorne su za burning odnosno za stvaranje opeklina, tamnjenje kože te pojavu tzv. sun burn stanica u epidermisu.

• UVA zrake odgovorne su za starenje kože odnosno za tzv. fotoaging.

• UVC zrake su najopasnije i najsnažnije, no na sreću ne dopiru do površine Zemlje jer ih zaustavlja ozonski sloj.

Valja naglasiti da UVB zrake intezivnije dopiru do površine Zemlje ljeti, dok je intezitet UVA zraka jednak tijekom cijele godine. U novije vrijeme sve se više govori i o djelovanju IR, ali i vidljivog svjetla, posebno kod hiperpigmentacijskih poremećaja kao što je melasma. Infracrvene zrake A (760 do 1440 nm) mogu oštetiti ekspresiju gena u stanicama kože doprinoseći starenju kože, ali i fotokarcinogenezi. Za vidljivi spektar sunčevog svjetla do sada se malo obraćala pozornost, no ono što se zna je da ima puno manje efekata na kožu od UV zračenja, ali da je bitno u pogoršanjima nekih dermatoloških bolesti (npr. solarna urtikarija).

Fotoprotekcija

Fotoprotekcija predstavlja skup mjera zaštite od navedenih štetnih učinaka zračenja sunčevog spektra. Stoga fotoprotekcija podrazumijeva izbjegavanje izlaganja Suncu, posebno između 10 i 16 sati, nošenje fotoprotektivne odjeće, kapa, šešira i naočala te primjenu fotoprotektivnih sredstava, odnosno krema za zaštitu od sunca. Sve ove mjere smatraju se ispravnim fotoprotektivnim ponašanjem i predstavljaju imperativ u prevenciji zloćudnih tumora kože, ali i u prevenciji starenja kože.

Sun protective factor - SPF

Uporaba preparata za zaštitu od sunca danas je sve veća zahvaljujući spoznaji o štetnom utjecaju solarnog zračenja, a zbog toga su i alergije i fotoalergije na takve preparate sve češće.

Sredstva za zaštitu od sunca obilježava zaštitni faktor koji je prikazan laboratorijski određenim brojem (SPF – sun protective factor). Broj zaštitnog faktora označava koliko duže možemo bez opasnosti boraviti na suncu ako smo zaštićeni u odnosu na vrijeme koje bismo mogli provesti bez zaštite. Na primjer, ako izgorimo na suncu za 5 minuta, zaštitni faktor SPF 15 nam omogućava da na suncu ostanemo 75 min, a da ne zadobijemo sunčane opekline. Naravno, to se ne smije shvatiti doslovno jer se odnosi na sunčevo svjetlo srednje jakosti.

Preparati za zaštitu od sunca štite kožu od štetnog djelovanja sunčevog zračenja, ali ne mogu u potpunosti spriječiti fotostarenje, fotokarcinogenezu i fotoimunosupresiju. Ne zaboravite da zaštitni proizvodi ne nadomještaju prirodnu zaštitu i ne produljuju vrijeme izlaganja suncu! U Australiji, SAD-u i Kanadi preparati za zaštitu od sunca su registrirani kao ljekovi, dok se u Europi još uvijek svrstavaju u kozmetičke proizvode.

Vrste preparata za zaštitu od sunca

Prema načinu djelovanja preparati za zaštitu od sunca dijele se na kemijska i fizikalna zaštitna sredstva.

KEMIJSKA SREDSTVA

Kemijska sredstva za zaštitu (“Sunscreen”) djeluju tako da apsorbiraju fotone UV zračenja i djelomično ih filtriraju, no ipak manji dio UV zraka prodre u kožu. Ona imaju specifični apsorpcijski spektar pa se dijele na UVA i UVB kemijska zaštitna sredstva. UVB kemijska zaštitna sredstva su paraaminobenzojeva kiselina-PABA i njezini esteri, cinamati, slicilati, derivati kamfora. UVA kemijska zaštitna sredstva su avobenzoni Paresol, Mexoril, dok benzofenoni i antranilati omogućuju istodobnu zaštitu i od UVA i UVB spektra. Moramo naglasiti da su kemijska sredstva za UVB fotoprotekciju dosta učinkovita, apsorbiraju više od 80% zračenja i tako spriječavaju sunčane opekline, no za UVA fotoprotekciju nisu potpuno učinkovita jer apsorbiraju samo zrake iz UVA II spektra.

FIZIKALNA SREDSTVA

Fizikalna stredstva za zaštitu (“Sunblock”) djeluju kao fizikalna barijera koja odbija ili raspršuje UV zrake. Definiraju se kao neprozirna sredstva čije djelovanje ovisi o promjeru i veličini njihovih čestica, kao i o debljini sloja koji odbija ili raspršuje zrake. Stoga sredstva za zaštitu od sunca nanesite u debelom sloju na kožu tako da SPF faktor na Vašoj koži bude jednak faktoru navedenom na ambalaži dotičnog proizvoda. Novija sredstva u obliku mikro čestica djelomično i apsorbiraju UV zrake (titan dioskid i cinkov oksid). Najčešće upotrebljavana fizikalna UV sredstva su titan dioksid, talk, kaolin, cink oksid, željezni oksid, magnezijev silikat.

Koju kremu odabrati ovisno o tipu kože?

Podloga u preparatu za zaštitu od sunca određuje njenu efikasnost te kozmetičku prihvatljivost. Zaštitna sredstva primjenjuju se na kožu u obliku losiona, mlijeka, gela i kreme. Suhoj koži prikladnija je upotreba kreme za lice i mlijeka za tijelo, dok za masnu ili mješovitu kožu preporučamo nemasnu gel kremu. Stikovi su teški za aplikaciju, ali su odlični za područja koja nikako ne smijemo zaboraviti zaštititi, kao npr. nos i usnice. Aerosoli su kozmetski elegantni i brzo pokrivaju velike površine tijela.

Preparati za zaštitu mogu se podjeliti i prema otpornosti na vodu, pa tako “water-resistant product” označava zadržavanja SPF na površini kože nakon 40 min, odnosno “water-proof” nakon 80 min kupanja.

Danas na tržištu postoje brojna zaštitna sredstva različitih farmaceutskih firmi, tako da je i financijski čimbenik značajan faktor pri odabiru. Valja naglasiti da krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine ne pruža djelotvornu zaštitu.

Prave alergijske reakcije na preparate za zaštitu od sunca nisu česte, no s obzirom na njihovu sve češću uporabu, posebice u drugim kozmetičkim proizvodima (puderima, kremama za njegu ili za uljepšavanje) značajno se povećava broj iritativnih i alergijskih reakcija. Najčešće prijavljivana nuspojava je tvz. “cosmetic intolerans syndrom”, odnosno osjećaj peckanja, svrbeža i štipkanja bez vidljivih promjena na koži. Promjene se pojavljuju otprilike nakon pola sata do sat nakon aplikacije preparata i traju od nekoliko sati do nekoliko dana. Kontaktni i fotokontaktni dermatitis, alergijski i iritativni dermatitis može nastati ne samo zbog aktivnih komponenti preparata nego i zbog mirisa, konzervansa, emulgatora i drugih dodataka u preparatima. Stoga je obavezno po prestanku sunčanja pranjem i tuširanjem odstraniti zaštitnu kremu te namazati kožu proizvodima za njegu koji će vašu kožu smiriti i nahraniti te joj vratiti izgubljenu vlagu.