Gljivične infekcije noktiju
Što su gljivične infekcije noktiju?
Gljivične infekcije noktiju (onihomikoze) su promjene noktiju uzrokovane gljivama. Mogu zahvatiti sve dijelove nokta, od nokatne ploče do ležišta te matriksa nokta. To je najčešća bolest noktiju i predstavlja oko polovice svih poremećaja noktiju. Javljaju se u oko 10% populacije, nešto češće u starijih osoba.
Glavni uzročnici bolesti
U oko 90% slučajeva onihomikoza uzrokovano je dermatofitima. U najvećem broju slučajeva uzročnici su Trichophyton rubrum i Trichophytom mentagrophytes var. interdigitale. Većina infekcija započinje kao gljivična infekcija stopala (tinea pedis), koja se potom proširi te zahvati i nokte. Rjeđe su onihomikoze uzrokovane kvasnicama roda Candida (Candida albicans…) te plijesnima (Scopulariopsis brevicaulis, Aspergillus niger). Također je moguća miješana infekcija dermatofita i plijesni.
“Temeljni postupak za postavljanje dijagnoze gljivične infekcije nokta je mikološka dijagnostika, nativni mikroskopski preparat i kultura. Uzima se uzorak iz oboljelog dijela nokta. ”
Dijagnoza
Temeljni postupak za postavljanje dijagnoze gljivične infekcije nokta je mikološka dijagnostika, nativni mikroskopski preparat i kultura. Uzima se uzorak iz oboljelog dijela nokta.
Nativni preparat se preparira s 20% otopinom kalijeve lužine i potom gleda pod mikroskopom. Nalaz hifa ili spora dokaz je gljive kao uzročnika bolesti.
Za određivanje vrste gljive materijal se kultivira na hranjivu podlogu, a nalaz očitava za 14 dana. Važno je napomenuti da se barem 5 dana prije mikološke obrade ne primjenjuje nikakva lokalna terapija.
Gljivičnu infekciju nokta svakako treba razlikovati od drugih oštećenja nokta uzrokovanih ozljedom, psorijazom, lichen planusom te drugim oblicima dermatitisa oko nokta. Gljivična infekcija nokta česta kod bolesnika sa psorijazom, budući da se radi o oštećenim noktima koji se lako inficiraju gljivom
Gljivična infekcija nokta i okolnog tkiva najčešće uzrokovana gljivom Candida albicans.
Simptomi gljivičnih infekcija noktiju
Najčešći simptomi gljivične infekcije nokta su diskoloracija, zadebljanje, odizanje nokatne ploče, destrukcija nokta i mrvljenje.
Bolova ili drugih tjelesnih simptoma nema. Međutim, ako se ne liječi, može doći do upale kože oko i ispod nokta što dovodi do pojave bolova. Klinička slika je slična bez obzira na rod uzročnika, iako kada je prisutna paronihija najčešće se radi o infekciji Candidom.
Liječenje
Gljivične infekcije noktiju mogu biti teške za liječenje, a recidivi infekcije su česti.
U liječenju onihomikoza koriste se antimikotici.
Nakon potvrde mikroskopskom pretragom i/ili kulturom liječenje se provodi lokalnom i sustavnom antimikotičkom terapijom. Lokalni se antimikotici upotrebljavaju u obliku krema, sprejeva, otopina (klotrimazol, ekonazol, ketokonazol, mikonazol, terbinafin), lakova (amorolfin, ciklopiroksolamin). Sustavni antimikotici uključuju flukonazol, terbinafin, itrakonazol, a izbor lijeka ovisi o izoliranoj gljivi u kulturi.
Kombinirano liječenje obuhvaća uklanjanje ili omekšavanje bolesnog dijela nokta primjenom pripravaka koji sadrži visoki postotak ureje, a potom nanošenje lokalnog antimikotika tijekom više mjeseci.
Liječenje onihomikoza je dugotrajno. Traje do šest mjeseci za nokte na rukama i 9 – 12 mjeseci za nokte na stopalima. Potreba za svakodnevnom primjenom lijeka ili drugih ljekovitih sredstava smanjuje suradljivost pacijenta, što posljedično smanjuje i pozitivne ishode liječenja.
Suvremene metode liječenja gljivične infekcije noktiju uključuju i uporabu lasera (Nd: YAG, diodni laser).
“Liječenje onihomikoza je dugotrajno. Traje do šest mjeseci za nokte na rukama i 9 – 12 mjeseci za nokte na stopalima. Potreba za svakodnevnom primjenom lijeka ili drugih ljekovitih sredstava smanjuje suradljivost pacijenta, što posljedično smanjuje i pozitivne ishode liječenja.”
Čimbenici rizika
Čimbenici rizika za razvoj gljivičnih infekcija noktiju su prvenstveno:
o osobe starije životne dobi (slabija cirkulacija, sporiji rast nokta, dulja ekspozicija)
o imunosuprimirani bolesnici
o bolesnici sa šećernom bolešću ili ugroženom perifernom cirkulacijom
o dermatoze koje zahvaćaju nokte (psorijaza, kontaktni dermatitis…)
o zanimanja vezana uz povećano izlaganje vlazi
o sportaši (dugotrajni boravak u zatvorenoj obući uz pojačano znojenje kod napora, korištenje zajedničkih prostora za tuširanje)
o osobe s pojačanim znojenjem nogu.
Mjere prevencije
Kako bi poboljšali učinak terapije te spriječili ponavljanje infekcije važno je pacijenta savjetovati o mjerama prevencije. U sprečavanju razvoja onihomikoza ključno je:
· održavanje adekvatnih higijenskih mjera i izbjegavanje prekomjernog izlaganja vlazi
· redovito održavati higijene stopala (nastojati da budu čista i suha)
· svakodnevno mijenjati čarape koje moraju biti od čistog pamuka
· čarape, ručnike i posteljinu prati na temperaturi od 60-90 stupnjeva Celzijusa
· nositi suhu i udobnu obuću
· pravilno rezati nokte čistim i dezinficiranim škarama
· kod boravka na javnim mjestima poput bazena svakako je potrebno nositi prikladnu obuću.
· upotrebljavati samo svoj čisti ručnik
· geliranje noktiju provoditi u salonima koji provode stroge higijenske mjere
· osobe koje su profesionalno izložene vlažnoj sredini trebaju koristiti zaštitne rukavice na poslu
· važno je provođenje liječenja gljivičnih infekcija stopala (kao što je atletsko stopalo).
